Mržnja – šta nam ta riječ govori?
Piše: Neformalna koalicija za borbu protiv mržnje sa područja grada Zenice
koalicija.pt@gmail.com
Mržnja je, prema nekim definicijama, izrazit osjećaj ljudske antipatije i vezuje se za jako lošu volju ili intenzivno negativan osjećaj prema nekome ili nečemu. Mržnja je upečatljiva i za izgovor kruta riječ. Čine je četiri vezana suglasnika, od kojih su tri zvučna „ržnj“, što omogućava povezan izgovor riječi. Istraživali smo korijen riječ „mržnja“ ili „mrziti“, kako bismo ga bolje razumjeli, ali nismo uspjeli naći jednostavan odgovor. Da li korijen riječi možemo vezati za riječ „mraz“ što se u figurativnom smislu može odnositi na neugodan osjećaj, blizak užasu, kao recimo kada student razmišlja o predstojećem ispitu? S tim u vezi imamo imenicu „zamrzivač“, pridjev „zamrznuti“ ili „smrznuti“. Da li riječ mrziti sugeriše odsustvo osjećaja, zamrznuto stanje prema nekome ili nečemu što je predmet mržnje? U engleskom jeziku riječ „hate“ potiče od stare engleske riječi „hatian“ što u prijevodu znači ekstremno loša volja ili strastvena odbojnost ili odnositi se kao prema neprijatelju.
Mnogi poznati filozofi su obrađivali pojam mržnje kao npr. Descartes, Spinoza, Hume, Freud, itd. Većina njih smatra da je mržnja dugotrajan osjećaj više nego privremeno emocionalno stanje. Indijski filozof Gautama zaključuje: „Mržnja se nikada ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je vječni zakon“.
Ima li mržnje u Bosni i Hercegovini i koliko je ona prisutna u našim lokalnim zajednicama? Vrlo često aktivisti koalicija za borbu protiv mržnje prilikom svog angažmana čuju od lokalnih aktera i građana da „u našoj sredini nema mržnje“ ili „mi ne mrzimo nikoga“ i slično. Upečatljiv je taj odbrambeni stav i potreba za refleksnim iskazivanjem privrženosti univerzalnim vrijednostima kao što su tolerancija, suživot, razumijevanje, ljubav... Ipak stvarnost je nešto drugačija. Prema mnogim ocjenama, BiH je postkonfliktno društvo, izrazito podijeljeno po nacionalnim, vjerskim, regionalnim i drugim obilježjima. Naše lokalne zajednice su uglavnom dio nekog šireg narativa koji predstavlja viđenje organizacije društva u skladu sa svjetonazorima dominantne etničke grupe.
Kao i svugdje, relativno dobra ocjena stanja na lokalnom nivou se može dobiti na osnovu stepena integriranosti manjinskih zajednica i njihovog viđenja odnosa u društvu. Prema tim indikatorima evidentno je da pomaka ima, ali i da je potrebno još dosta raditi kako bi se u BiH osigurao dugotrajan i održiv mir.
Djelujući od 2013. godine, koalicije za borbu protiv mržnje u BiH kontinuirano rade na promociji pozitivnih vrijednosti. U nekih stotinjak i više aktivnosti na godišnjem nivou, koalicije redovno ukazuju na važnost poštivanja osnovnih ljudskih prava, građenju povezanih zajednica i institucionalnom jačanju društvene kohezije.
Ako je mržnja dugotrajan osjećaj i nije privremeno emocionalno stanje, borba protiv mržnje ili prevencija mržnje trebaju biti aktivnosti koje se dugoročno i kontinuirano provode u našim zajednicama. Stoga ostanimo pozitivni, ukazujmo i diskutujmo o temama koje narušavaju odnose u našim zajednicama. Koalicije za borbu protiv mržnje aktivno rade na prevenciji tih pojava i pouzdan su partner u zajednicama. Dajte im podršku.
